SOCIAL MEDIA

Simptomi, dijagnoza i praćenje hipertenzije

Simptomi Hipertenzije


Krvni pritisak je promjenjiv, mijenja se tokom dana i noći, te je podložan mnogim vanjskim i unutarnjim faktorima. Promjene krvnog pritiska su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok krvi ovisno o promjeni uslova u kojim se nalazi. Normalna vrijednost krvnoga pritiska koji omogućuje život, a ne oštećuje sistem krvnih žila jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti pritiska što je posljedica građe njihovoga tijela, ovo je fiziološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga pritiska postaju nešto više, ali ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog pritiska.


Simptomi visokog krvnog pritiska ne mogu se jasno precizirati, pa se bolest najčešće otkriva slučajno tokom nekog rutinskog pregleda. Zbog ovoga se ističe značaj redovnog mjerenja krvnog pritiska, posebno kada je riječ o osobama koje pripadaju visokorizičnim grupama osoba (dijabetičari, oni sa naslijednom sklonošću razvoja hipertenzije i sl..). Kada dođe do značajnog povećanja krvnog pritiska javljaju se prvi simptomi hipertenzije: jaka glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost i problemi sa vidom, što ponekad prati i tup bol u grudima, otežano disanje i nepravilni srčani otkucaji. U nekim slučajevima bolesnik se žali na pulsiranje u vratu, grudima ili ušima, pojavljuje se i krv u mokraći – najčešće samo u tragovima.


Simptomi mogu biti i zujanje u ušima (tinitus), kratak dah i brzo zamaranje i pri najmanjim fizičkim aktivnostima (penjanje uz stepenice i slično). Osobe koje primjete ove znakove hitno se moraju javiti lijekaru, jer se vjerovatno radi o hipertenzivnoj krizi koja predstavlja uvod u ozbiljnije kardiovaskularne komplikacije i stanja kao npr. moždani udar ili infarkt. Hipertenzivna kriza predstavlja nagli skok krvnog pritiska praćena je jakom glavoboljom, povraćanjem i prolaznim neurološkim deficitima, zahtjeva brzu reakciju kako bi se visoki krvni pritisak snizio te spriječile posljedice koje mogu biti fatalne.


Povišeni krvni pritisak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnog živčanog sustava endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan krvni pritisak zakazuju i zato se pritisak povisi preko normale.


Povišeni krvni pritisak je bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, primjetimo i visoke vrijednosti krvnoga pritiska. Povišen pritisak godinama ne boli. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:






Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povišeni krvni pritisak. Nabrojeni znakovi obično mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti.



Dijagnoza hipertenzije


Dijagnoza povišenoga krvnog pritiska (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog pritiska. Ukoliko se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta pritisak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni pritisak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u zidovima krvnih žila. Posljedica ovog je stalno opterečenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove zidove.


Koji su stupnjevi povišenoga krvnog pritiska - hipertenzije?


Povišeni krvni pritisak po definiciji znači izmjerena vrijednost pritiska iznad normale. Normalom se smatra vrijednost pritiska do 140/90 mmHg. No, hipertenzija može biti različitog stupnja, ovisno o vrijednostima krvnog pritiska.



Praćenje hipertenzije


Mnoge osobe s visokim krvnim pritiskom iskusile su oscilacije pritiska u različitim formama. Nekima se dešava da se nepravilno izmjenjuju skokovi i padovi pritiska, kod nekih su skokovi pritiska prisutni samo u specifičnim okolnostima (npr. odlazak na pregled), a kod nekih je pritisak stalno visok. Također, povremeno se dešava da treba procijeniti efekte antihipertenzivne terapije. Hipertenzija je, naime, često sasvim asimptomatska i neke oscilacije pritiska ili konstantno poremećene vrijednosti ne mogu se detektirati jednim mjerenjem u zdravstvenoj ustanovi. S druge strane, individualno mjerenje koje poduzimaju sami pacijenti zna biti od velike pomoći doktoru kod donošenja odluke o terapiji, ali preciznost takvog mjerenja vrlo je varijabilna, kako zbog ljudskog faktora, tako i zbog različite preciznosti / kalibracije tlakomjera


Stoga je ponekad potrebno pristupiti kontinuiranom praćenju arterijskog pritiska tokom perioda od 24 sata. Za ovo pacijent ne mora ležati u bolnici, već se procedura komforno može sprovesti i u kućnim uvjetima. Tada se pristupa 24-satnom monitoringu arterijskog pritiska. Slično Holter EKG monitoringu, i ovdje se jedna fiziološka funkcija prati tokom cijelog dana, ambulantno, te se često i ovo praćenje naziva Holterom, ali ovaj put Holter-monitoringom arterijskog pritiska.


Pacijentu koji dolazi na snimanje Holter monitoringa obučena medicinska sestra instalira Holter-uređaj i poveže na pacijentovu ruku manžetnu sa senzorom kojom će se detektirati visina arterijskog pritiska. Pacijent će narednih 24 sata nositi Holter-uređaj i baviti se svojim uobičajenim dnevnim aktivnostima. Cilj je da se zabilježi visina pritiska u velikom broju mjerenja tokom dana (i nešto rjeđe tokom noći, da se ne bi ometao pacijentov san). Sutradan u isto vrijeme kad je prethodnog dana aparat postavljen, pacijent dolazi u zdravstvenu ustanovu i aparat se skida. Potom se izvrši očitavanje Holter-snimke od strane ordinirajućeg doktora i pacijentu se uruči nalaz s mišljenjem doktora, podacima sa snimanja i krivuljama sistoličkag, dijastoličkog i srednjeg arterijskog pritiska. Na temelju ove snimke doktor će dati preporuku o daljim dijagnostičkim procedurama i liječenju, ako je isto potrebno.


POČETNA HIPERTENZIJA NOVOSTI ZANIMLJIVOSTI KONTAKT