SOCIAL MEDIA

1,5 miliona ljudi u BiH živi sa hipertenzijom. Misija - hipertenzija.ba - je unapređenje zdravlja kroz prevenciju i kontrolu visokog krvnog pritiska i njenih komplikacija. Pridružite nam se u naporu da se građanima BiH osigura da imaju zdrav i najbolje kontrolisan krvni pritisak.


Smatra se da preko 35% ljudi u populaciji ima hipertenziju, a u grupi starijih ljudi broj hipertoničara je preko 80% starijeg stanovništva. Nastanak hipertenzije dovodi se u vezu sa faktorima života kao što su povećan stres, gojaznost, konzumiranje hrane sa povećanim sadržajem soli i masnoća, smanjena fizička aktivnost, manjak sna, pušenje, konzumiranje alkohola, te upotreba  lijekova.


Hipertenzija znači povišenje krvnog pritiska bez obzira na uzrok. Krvni pritisak prirodno se mijenja u raznim razdobljima života jedne osobe, ali i tokom dana. Djeca i adolescenti imaju znatno niži pritisak od odraslih osoba. Vrijednosti krvnog pritiska prirodno variraju i tokom dana. Pritisak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja. Visoki pritisak se naziva i „tihi ubojica“ jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, a oštećuje vitalne organe i njihovu funkciju.


Hipertenziju je teško definisati zato što nema jasne granice između onoga što se može smatrati "bezbjednim" nivoom ili normalnim krvnim pritiskom, i nivoa iznad kojeg prijeti rizik. Generalno se smatra da krvni pritisak višio do 140/90 mmHg treba liječiti.  Samo 50% osoba koji imaju hipertenziju su svjesni da boluju od nje. samo pola njih se liječi, a od tog broja je opet samo pola liječeno na adekvatan način. Iz ovog proizilazi da je tek svaki osmi pacijent sa hipertenzijom pravilno liječen. Da bi se povećao broj osoba svjesnih da boluju od hipertenzije, treba napraviti skrining programe za otkrivanje hipertenzije, pogotovo za visoko rizične osobe.


Da bi neko dobio dijagnozu hipertenzije, nije dovoljno jedno mjerenje pritiska. Po definiciji neophodna su barem tri povišena mjerenja pritiska prije postavljanja dijagnoze, s tim da ova tri mjerenja moraju biti mjerenja u tri različita dana.  Ukoliko i nakon ovakvih mjerenja ljekari nisu sigurni u dijagnozu, obično se pacijentima preporučuje 24-satno mjerenje krvnog pritiska putem uređaja koji se naziva holter aparat. Nakon postavljanje dijagnoze i uvođenja pacijenata u terapijski protokol vrlo je bitno redovno kontrolisati krvni pritisak i terapiju koju uzima pacijent.


Samo redovnim mjerenjem i praćenjem krvnog pritiska i ostalih kardiovaskularnih parametara možemo osigurati prepoznavanje kardiovaskularnog statusa osobe i  bolje terapijske ishode.



POČETNA HIPERTENZIJA NOVOSTI ZANIMLJIVOSTI KONTAKT